Mnogi ne znaju ko je Đuša iz Đušine ulice! Njegov život i danas je misterija
Podeli vest
Na prvi pogled jasne, ove tabla više skrivaju nego što otkrivaju, jer su i Đušin života, a potovo pogibija, predmet nagađanja i oprečnih podataka.
Smeštena između ulica 27. marta i Cvijćeve, u neposrednoj blizini Botaničke bašte "Jevremovac", Đušina ulica je najpoznatija po zgradi Rudarsko-geološkog fakulteta. A na zgradi preko puta fakulteta nalaze se dve table od kojih svaka na svoj način donosi šturu informaciju o tome ko je bio Đuša po kome je ulica ponela ime: Đuša Vulićević.
Kroz burnu istoriju Beograda nije bilo neobično da ulice, pa i čitavi delovi grada menjaju imena, čak i po nekoliko puta. Ipak, Skadarlija tj. Skadarska ulica - najpoznatija boemska četvrt prestonice toga je bila pošteđena, a svoj naziv je promenila samo jednom!
U blizini Ćurpije i u podnožu Kučajskih planina, nalazi se čuveni srpski manastir Ravanica. Njega je knez Lazar sazidao između sedamdesetih i osamdesetih godina 14. veka, a danas stoji ponosno i kao spomenik preživljenih muka pod Turcima.
Iako je to nepopularno u Hrvatskoj gde živim, volim pesmu "Vidovdan" zato što ne mislim da ona ima veze samo sa Kosovom, iako ispred i iznad svega ima veze s tom po meni neupitnom vrednošću naše kulture i naroda, već i sa svim ovdašnjim narodima, kaže za Sputnjik pesnik i esejista Đorđe Matić.
16.02.2024
16:53
Na osnovu šturih izvora u kojima se spominju život i delo srpskih ustanika, moguće je saznati da je Đuša Vulićević rođen u Azanji pored Smederevske Palanke negde oko 1771. godine. U vreme izbijanja Prvog srpskog ustanka, već je bio poznat kao uspešan trgovac i ugledni domaćin. Ovo je i bio razlog zašto je posle Seče knezova stao na stranu nezadovoljnih narodnih prvaka koji su pokrenuli ustanak za oslobođenje Srbije od turske vlasti. Povod je bio i ubistvo srpskog buljubaše Teofana od strane smederevskih janičara. Uznemireni narod digao se na oružje, te za vođu izabrali Đušu i krenuo u boj protiv Turaka. Smatra se da je u to vreme Đušina grupa već tada je imala oko 200 (po nekim izvorima 400) naoružanih seljaka koje stavlja na raspolaganje Karađorđu.
Videvši da se narod ne može umiriti, Turci se povlače sa porodicama u Smederevsku tvrđavu, ali se sukobi oko grada između Srba i Turaka nastavljaju.
U pomoć im dolazi Karađorđe posle oslobođenja Požarevca, koji u znak upozorenja sa visa iznad Smederava ispaljuje nekoliko topovskih plotuna. U želji da izbegnu krvoproliće, Turci pristaju na pregovore u kojima dobijaju pravo da i dalje borave u tvrđavi, ali da ne ulaze u bilo kakve sukobe sa Srbima. Takođe, dogovorom je potvrđeno da upravnik smederevska nahije postane Đuša Vulićević, koji je od tada bio u tesnoj vezi sa voždom.
Odaziva se i na poziv Karađorđa da mu pomogne u opsadi Beograda, te sa svojim ratnicima kreće put Boleča gde pravi utvrđenje i služi kao podrška desnom krilu opsade grada. Tokom narednih godinu i po dana, istakao se u raznim sukobima sa Turcima što mu samo podiže ugled i kod naroda i kod Karađorđa. Izgledalo je i da čvrsto drži u rukama vlast u Smederevu i sprovodi odluku da u gradu i nahiji postoje dve paralelne vlasti – jedna za Srbe a druga za Turke.
Pogibija kao okidač oslobođenja Smedereva
Prekretnica u relativno mirnim odnosima Srba i Turaka u Smederevu nastaje posle Bitke kod Ivankovca kada su se ustanici po prvi put sudarili sa carskom vojskom, i odneli pobedu. Ova pobeda ustanika odjeknula je i unela veliku uznemirenost i u Smederevu gde se Turci počinju pribojavati za svoj neutralni položaj. Počinju povremen čarke i drugi izlivi nepoverenja koji svoju prelomnu tačku doživljavaju upravo ubistvom vojvode Đuše. Ali, upravo njegovo ubistvo i točka spora između istoričara i savremenika.
Naime, zvanična verzija kaže da je vojvoda mučki ubijen na u sukobu sa Turcima koji su krenuli na Srbe. Druga verzija ne slika baš junački Đušinu smrt. Naime, prema ovoj verziji, ovaj događaj je bio posledica "više nego veselog" Đušinog raspoloženja koje mu je dalo hrabrosti da sa svojim momcima gotovo goloruk krene ka tvrđavi kako bi razjasnio neke stvari. Na tom putu ga je presrela turska straža, te je posle kraće čarke i upozorenja da ne prelazi zacrtanu granicu, na njega zapucano. Tom prilikom su pored njega od kuršuma stradala još dvojica momaka iz njegove pratnje a jedan je ranjen.
Ovo ubistvo izazvalo je veliku pometnju na obe strane, te su se Srbi već istog dana sklonili u okolna mesta, a Turci u utvrđeni grad. Kada su, pak, videli da nema Srba, Turci su izašli iza bedema i uzeli Smederevo za sebe.
Vest o Đušinom ubistvo ubrzo je stigla do Karađorđa koji diže 600 ustanika i kreće ka Smederevu. Posle prvobitnih neuspelih pregovora, a potom sukoba, odlučuje se na lukavstvo. Naime, odlučio je da glavnicu svoje vojske sakrije u okolini grada, te Turke uveri da je ostalo tek nekoliko desetina ustanika i da su se ostali razbežali u strahu. Ispostaviće se da je plan bio uspešan. Osokoljeni prividnom pobedom na Crnim Đorđem, Turci otvaraju kapije i kreću u poteru za Srbima. Nisu ni slutili da su ovako samo upali u klopku koja će ih koštati života i grada.
Munjevitom akcijom Karađorđa, Turci su posečeni, grad oslobođen sredinom novembra 1805. godine i vojvoda osvećen. Kao Đušinog naslednika i novog upravnika Smederevske nahije, vožd postavlja Đušinog brata Vujicu.
Đušino putovanje nije se završilo njegovom smrću. Prvobitno je sahranjen u porti crkve u Krnjevu, da bi sledeće godine telo bilo preneto u portu crkve u Pinosavi gde i danas počiva. Njegova hrabrost i junačka smrt opisani su i u pesmi "Karađorđe uze Smederevo".
U noći između 15. i 16. oktobra 1923. godine najveći beogradski dnevni list morao je da zaustavi mašine i slagače zbog senzacije kakvu Beograd do tada nije video.
Desetine hiljada Beograđanki i Beograđana koji svakodnevno prolaze Bulevarom despota Stefana ne pomišljaju da omanja uzvišica kraj jedne od pristupnica Pančevačkom mostu čuva strašnu tajnu. Pogled na Dunav i preko reke ka Borči koji se pruža sa te livade bio je poslednje što je na hiljade ljudi koje je tu dovođeno videlo u životu. Tu je bilo zvanično državno stratište na kome su izvršavane smrtne kazne od sredine devetnaestog veka do 1903. godine.
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
06.04.2024
07:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kroz burnu istoriju Beograda nije bilo neobično da ulice, pa i čitavi delovi grada menjaju imena, čak i po nekoliko puta. Ipak, Skadarlija tj. Skadarska ulica - najpoznatija boemska četvrt prestonice toga je bila pošteđena, a svoj naziv je promenila samo jednom!
Snimak terorističkog napada u Manhajmu, kada je napadač čiji identitet u trenutku objavljivanja ovog teksta nije poznat, napao nemačkog političara Mihaela Šturcenberger, zgrozio je svetsku javnost.
U naredna 2 časa oblačnost iz Slavonije zahvatiće Zapadnobački okrug i usloviti lokalne pljuskove sa grmljavinom, stoji u novoj najavi RHMZ od 18 časova.
Putovanja građana Srbije u zemlje Evropske unije pretrpeće velike promene u skorijoj budućnosti, pošto su iz Saveta EU najavili konačno stupanje na snagu nekoliko novih bezbednosnih pravilnika koji će doneti nova, dodatna pravila za ulazak u prostor šengenske zone!
Vlasnik TV Pinka, Željko Mitrović danas je proslavio rođendan sa decom iz Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj, a ovog puta i drugari iz novosadskih domova pridružili su im se u jednom poznatom beogradskom restoranu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske ispostave za bezbednost na rekama, danas oko 17 časova, spasili osamnaestogodišnjeg maturanta koji je u alkoholisanom stanju uskočio u Savsko jezero.
Gost Intervjua dana bio je Marko Matić direktor Centra za odgovorne medije. On je govorio o etničkom čišćenju nad Srbima koje se događa na Kosovu i Metohiji, ali i o hibridnom ratu putem medija.
Presudu bivšem predsdniku SAD Donaldu Trampu i širenje fronta u Ukrajini, komentarisali su gosti "Rata uživo", bivši oficir JNA Veselin Šljivančanin i pukovnik Milan Jolović Legenda.
Slobodan Dimitrijević iz Srpsko ruskog pokreta i Dragan Petrović, analitičar, govorili su u Info danu o specijalnoj operaciji u Ukrajini, ali i o pokušajima Zapada da stvori veliko žarište u celoj Evropi.
Tokom saslušanja, sveštenik je priznao da je kokain kupovao "neposredno pre Nove godine", kao i "dana 19. decembra (Nikoljdan) i 20. januara (Jovanjdan)".
Osnovno javno tužilaštvo u Skoplju podnelo je danas Osnovnom krivičnom sudu optužnicu protiv četvorice za ubistvo male Vanje Gorčevski (14) iz Skoplja i Panča Žežovskog iz Velesa.
Odluka Apelacionog suda u Beogradu je skandalozna i predstavlja samo još jedan dokaz da su danas sudovi u Srbiji sve osim onoga što treba da budu, a to je da budu mesto gde se utvrđuje istina i pravda.
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za tri godine zatvora kaznu Nikoli Bojoviću (25), optuženom da je 2. februara 2020. ubio Stefana Filića (18) iz Velike Plane.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković ispratio je iz prvog reda oproštajnu utakmicu rukometaša Nikole Karabatića (40) u pobedi njegovog Pariz Sen Žermena nad Eks an Provansom 39:36.
Bivši komandant američke ratne mornarice u Evropi admiral Robert Berk uhapšen je pod sumnjom da je bio deo korupcionaške sheme u okviru državnih nabavki.
Na pres konferenciji u Beloj kući 24. maja 2024. godine predsednik SAD Džozef Bajden, odgovarao je na seriju pitanja među kojim je bilo, zašto odbija da komentariše o optužbama upućenim Izraelu, od strane Mećunarodnog krivičnog tribunala.
Fajnenšel tajms tvrdi da je u posedu poverljivih NATO odbrambenih planovima sastavljenim prošle godine. U njima se navodi da Alijansa može raspolaže sa manje od pet odsto neophodnih sposobnosti protivvazdušne odbrane koje su potrebne za zaštitu članica u srednjoj i istočnoj Evropi od ruskog napada punog obima!
Bivši američki predsednik Donald Tramp nazvao je suđenje na kojem je u četvrtak pred sudom u Njujorku proglašen krivim za prikrivanje novca i falsifikovanje poslovnih dokumenata "vrlo nepravednim".
Nikola Simić, Ružica Sokić, Rahela Ferari, Jelica Sretenović i Lane Gutović dali su svoj neizbrisiv pečat ovim kultnim filmovima koji su ih vinuli u zvezde srpske kinematografije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.