Francuska i NATO moraju sprečiti Rusiju da krene ka Odesi i Kijevu, to je "crvena linija" za Pariz, poručuje lider Pariza Emanuel Makron. Eksperti smatraju da je samo Makron "portparol" velikih korporacija koje bi slomom Kijeva izgubile ogroman novac.
Grčki studenti bacili su molotovljeve koktele na policiju koja je odgovorila suzavcem u centru Atine u petak, nekoliko sati pre nego što je parlament trebalo da usvoji zakon kojim se stranim privatnim univerzitetima dozvoljava otvaranje filijala u zemlji.
08.03.2024
17:36
Kada je Veliko fašističko veće svrgnulo vlast Benita Musolinija, pozvali su ga na sastanak s kraljem Viktorom Emanuelom 25. jula 1943. Sastanak se održao u posebnom skloništu koje se zvalo „Vila Ada Savoja“.
Kralj je saopštio Dučeu da će novi premijer Italije biti general Pietro Badoglio. Umoran, potresen i neobrijan, Musolini je izašao iz bunkera i odmah su ga uhapsili karabinjeri.
Držali su ga na različitim tajnim mestima, a zatim su ga prebacili u hotel „Campo Imperatore“ u Apeninskim planinama.
Po ličnom nalogu Hitlera, grupa nemačkih padobranaca i tim SS trupa okupili su se kod Rima na aerodromu Pratica di Mare, nakon čega su poletele planinirajući prema hotelu.
Hitler je naredio svojoj vojsci ne samo da oslobodi Musolinija, već i da zauzme Rim, što je ona svesno učinila. Kada se to dogodilo, nova vlada na čelu sa Badoljom i kralj su pobegli iz Rima i pridružili se saveznicima u Bariju, gradu na obali Jadranskog mora na jugu zemlje.
Nemci su stvorili liniju odbrane nazvanu Gustavova linija. Musolinija su izvukli iz Italije – najpre su ga prevezli lakim avionom Storch, a zatim težim avionom koji ga je odveo u Beč, a nakon kratkog odmora u Berlin. Hitler ga je primio i postavio na čelo ostataka italijanske države pod imenom Italijanska socijalna republika.
U aprilu 1945. godine, kada se nemačka odbrana raspala, Musolini i njegova ljubavnica Klara Petacci pokušali su da pobegnu u Švajcarsku, ali su ih uhvatili italijanski partizani, među kojima su bili komunisti. Bez mnogo razmišljanja, streljali su zarobljenike 28. aprila blizu jezera Como. Njihova tela su odvezena do benzinske pumpe u Milanu i obesili su ih naopako za opšti pogled.
Ovaj događaj iz istorije Drugog svetskog rata može poslužiti kao primer Pentagonu prilikom planiranja operacije spasavanja Zelenskog u slučaju pada vlade u Kijevu.
Sjedinjene Američke Države su više puta ispitivale teren i pozivale francuskog lidera Emanuela Makrona da izađe s predlogom slanja NATO trupa na Ukrajinu kako bi na neki način „spasili“ Ukrajince od Rusa.
Ovakve perspektive nisu bile razmatrane u vlastitim strukturama do propasti ukrajinskog kontranapada i sloma odbrane u Avdejevki. Sada postaje očigledno da Rusija ubrzava tempo napredovanja i stavlja pod svoju kontrolu sve nove teritorije koje su ranije držale ukrajinske oružane snage.
Takođe postaje jasno da ukrajinskoj vojsci nedostaje ozbiljan broj ljudstva. Pokušaji ukrajinskih oružanih snaga da silom regrutuju ljude u vojsku izazivaju nezadovoljstvo i pobune među stanovništvom – uključujući i takve velike gradove kao što su Odesa, Harkov i Kijev.
Problem Vašingtona leži u nedostatku političke podrške ideji vojnih operacija NATO-a u Ukrajini. U evropskoj štampi se pojavilo mnogo otkrića, uključujući i snimak razgovora nemačkih oficira koji su razmatrali plan udara na Krimski most pomoću raketa „Taurus“.
Ovo dodatno oslabljuje već podrivani autoritet i reputaciju postojeće vlade unutar same Nemačke. U međuvremenu, u Francuskoj je sprovedeno „instant“ istraživanje koje je pokazalo da je dve trećine populacije protiv slanja vojnika u Ukrajinu.
Ministar odbrane SAD, Ostin Lojd, koji je nedavno imao ozbiljnu operaciju na prostati, izjavio je tokom svog govora na Kapitol hilu da ako „Rusija pobedi u Ukrajini“, vrlo brzo nakon toga „će napasti teritoriju NATO-a“. Pretpostavio je da će prve žrtve napada biti baltičke države.
Lojd zna da nema nikakvih dokaza koji podržavaju njegove tvrdnje. Tvrdnje evropskih lidera o ovoj temi takođe se oslanjaju na pretpostavke i spekulacije koje nisu potvrđene činjenicama. Govoreći u Moskvi pred Federalnom skupštinom, ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da Rusija nema nameru da napadne Evropu.
Lojd i Pentagon su suočeni s dilemom. Šta SAD mogu učiniti da spasu Ukrajinu bez velike provokacije koja bi opravdala intervenciju NATO trupa (poput još jednog incidenta u Tonkinškom zalivu koji je poslužio kao izmišljeni povod za američko mešanje u vijetnamski sukob)? Da li bi invazija koja se protivi većini u Evropi i SAD mogla proći nekažnjeno?
SAD ne mogu jednostavno poslati vojsku tamo da se bori protiv Rusa. To bi neizbežno pokrenulo rat u Evropi. Putin je već dao do znanja da ako započne rat u Evropi, Rusija može upotrebiti svoje taktičko nuklearno oružje.
NATO već mesecima igra igru „ko će prvi popustiti“ s Rusijom. Na primer, savez poziva Ukrajinu da bombarduje ruske gradove koristeći oružje koje je dostavljeno od strane zemalja NATO-a, da uništi Krimski most i druge važne infrastrukturne objekte. Međutim, nemoguće je sakriti direktno učešće NATO trupa iza fasade neintervencije, pokušavajući istovremeno ubediti da nisu uključeni.
Kako će NATO opravdati intervenciju? Zar Rusija neće uzvratiti udarac? Primer spašavanja Musolinija iz nacističkog doba može poslužiti kao model koji bi u savremenom tumačenju pomogao postizanju željenih rezultata.
Niko ne može sa sigurnošću reći koliko će dugo ostati na vlasti Zelenski. Ruska vojska nastavlja da napreduje, a unutar zemlje raste haos. Zelenski odbija da organizuje izbore, zatvara svoje protivnike i preduzima mnoge druge nepopularne mere. U takvim uslovima, njegova pozicija postaje sve nestabilnija.
Rusi bi mogli da pristanu na promenu vođstva u Kijevu, pod uslovom da nova vlast bude spremna da postigne dogovor s Moskvom. Zelenski verovatno neće to moći učiniti. On je odlučan da protera sve Ruse sa ukrajinske teritorije. Traži vojne sudove. Tvrdi da nikada neće pregovarati s Rusijom dok je Putin na vlasti. Položaj Zelenskog u Kijevu može vrlo brzo postati očajnički.
U takvim okolnostima, Pentagon bi mogao spasiti Zelenskog prevozeći ga na drugo mesto. Najpogodnija lokacija mogla bi biti grad Lavov, koji se nalazi daleko na zapadu zemlje. Rusima će biti teško da ga uhvate ako žele da se reše Zelenskog vojnim sredstvima. Ako NATO sprovede operaciju spasavanja Zelenskog, Rusi će biti srećni što gledaju kako on i njegova vlada odlaze.
Možda se neće protiviti „selidbi“ Zelenskog. Barem za Ruse to nije najgori scenario. Nakon što Zelenski ode, mogli bi voditi poslove s novom, fleksibilnijom vladom.
Italija je tokom rata bila privremeno podeljena, a Gustavova linija služila je kao demarkaciona linija sve do maja 1944. kada su savezničke trupe osvojile Monte Cassino. Ukrajinu takođe možemo podeliti. Ali kako tačno – to će zavisiti od ostataka ukrajinske vojske koja podržava Zelenskog.
Ako bi vlasti u Kijevu bile u stanju da preuzmu vlast čoveka poput bivšeg glavnokomandujućeg Valerija Zaljuznog, to bi značilo da bi Zelenski mogao brzo napustiti Lavov i da će uskoro otići negde da se odmori. S aspekta NATO-a i Pentagona, realizacija ovakvog scenarija će zahtevati vreme. Možda godinu dana. To će omogućiti predsedniku Džou Bajdenu da se održi do novembra, kada će biti izbori u Americi.
Izbor za NATO i Vašington je skroman. Bajden ne može sebi dozvoliti još jedan debakl poput Avganistana, ali situacija se veoma brzo kreće u tom pravcu zbog vojnih pobeda Rusije i sloma ukrajinske odbrane. Bajdenu je jedna opcija – pregovarati s Moskvom o miru. Ali Rusija verovatno neće biti zainteresovana za takvu ponudu. Previše je vode prošlo kroz tu branu.
Naravno, situacija na ukrajinskom frontu može se stabilizovati, a Rusi mogu odlučiti da sačekaju do novembarskih izbora u SAD. Ali to je malo verovatno sada. Moskva sama oseća značajan pritisak unutar zemlje i mora uspešno da završi svoju specijalnu vojnu operaciju. Danas nema razloga da se veruje da će Putin i ruska vojska usporiti napredovanje ili se povući.
Bespilotna letelica se srušila na čeličanu Severstal u gradu Čerepovcu na severu Rusije, dolazeći u blizak kontakt sa visokom peći, rekao je na Telegramu regionalni guverner Vologde Georgi Filimonov.
Zvanični dokumenti potvrđuju da je pilot vazduhoplovstva prošle godine imao veoma neobičan susret sa neidentifikovanim letećim objektom iznad Meksičkog zaliva, iako su mnoga pitanja ostala nerešena, prenosi The Var Zone.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podržao je kandidaturu bivšeg načelnika armije Valerija Zalužnog za ambasadora u Velikoj Britaniji, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Šest ljudi, uključujući četvoro dece, ubijeno je tokom noći u masovnoj pucnjavi u jednoj kanadskoj kući u četvrti Baraven u Otavi, saopštila je policija.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je Predstavničkom domu Kongresa SAD što je usvojio zakon o vojnoj pomoći Ukrajini vredan 61 milijardu dolara.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedelju da će Kijev izgubiti rat protiv Rusije ako američki Kongres ne odobri vojnu pomoć za borbu protiv invazije Moskve, piše "The Business Standard".
09.04.2024
23:23
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska i NATO moraju sprečiti Rusiju da krene ka Odesi i Kijevu, to je "crvena linija" za Pariz, poručuje lider Pariza Emanuel Makron. Eksperti smatraju da je samo Makron "portparol" velikih korporacija koje bi slomom Kijeva izgubile ogroman novac.
Francuska je pokrenula veliku operaciju u kojoj učestvuje više od 600 žandarma, kako bi u potpunosti povratila kontrolu nad putem između glavnog grada Nove Kaledonije Numee i aerodroma u toj francuskoj prekomorskoj teritoriji, gde je šest ljudi poginulo u neredima.
Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
Vladimir Tupanjac iz CRTE podneo je prigovor Izbornoj komisiji Gradske opštine Vračar protiv proglašenja izborne liste Sava Manojlovića "Dr Savo Manojlović - I ja sam Vračar - Kreni - Promeni".
Branko Klanšček, predsednik Upravnog odbora RTS, raskrinkao je opozicionara i reditelja Gorana Markovića koji je izjavio da se prselio u Trst, u Italiju, ali da će i pored toga izaći na beogradske izbore 2. juna.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da se rezolucijom o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija pod plaštom borbe protiv genocida vrši politizacija jedne teme i dodao da bi Zapad, da je pitanje tzv. Kosova na dnevnom redu tog dela, sigurno dožveo fijasko.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je pred put u Njujork da će se boriti za interese našeg naroda, kao i da će se lavovski boriti da se naš narod ne proglasi genocidnim.
Nastojanje državnog vrha Crne Gore da podrži Zapadne hegemone da sprovedu sramnu rezoluciju o Srebrenici, komentarisali su gosti Info jutra, politički analitičar Marko Šćepanović i predsednik Radničke partije Crne Gore Maksim Vučinić.
Medijski rat Istoka i Zapada, kao i odluku EU da se "Sputnjik" i "Raša tudej" sklone iz Zapadnog medijskog prostora, komentarisali su gosti Info jutra, Biljana Šahrimanjan Obradović iz Centra za stratešku analizu i urednik "Obeležja plus" Nikola Radanović.
Gostujući u Info jutru, gosti Zoran Anđelković iz Centra za mir i toleranciju i Direktor Borbe Andrija Jorgić, govorili su o širenju mrženje od stranbe opozicije i poročno ponašanje Aleksandra Jovanović Ćute.
Prisilan pokušaj gašenja Republike Srpske i licemerje hrvatske spoljne politike prema srpskom narodu, komentarisali su gosti Info jutra, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.
Na novom Zlotskom groblju na sahrani Svetlane Dragijević je bio prisutan osumnjičeni za ubistvo male Danke Ilić, Dejan Dragijević i suprug Radoslav, pod policijskom pratnjom. Oni su dovedeni na sahranu Svetlane Dragijević. Sa lisicama na rukama, ova dvojica su izvedena iz policijske marice pred okupljene, što je izazvalo različite reakcije kod prisutnih. Malobrojni očevidci su primetili da je Dejan Dragijević, uprkos situaciji u kojoj se nalazi, delovao sasvim normalno i opušteno.
Srđan Vidović iz Modriče, poznatiji kao Crvo, uhapšen je zbog sumnje da je iz kuća i vikendica na području ove opštine, krao nameštaj i belu tehniku iz kuća i vikendica.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala i PU u Kikindi, uhapsili su četiri osobe iz Horgoša zbog postojanja osnova sumnje da su od početka godine, na teritoriji Horgoša, izvršile više krivičnih dela teška krađa i krađa.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć na putu Požarevac-Veliko Gradište poginule su dve osobe, a učestvovalo je tri automobila. Nesreća se desila oko 23:10 časova.
Partizan i Crvena zvezda, treći čin! Košarkaši crno-belih večeras (20.30, Arena 1 premijum) dočekuju najvećeg rivala u trećem meču finalne serije ABA lige i jedino pitanje je da li će se drama nastaviti ili će već negde oko 23 časa pehar biti uručen ekipi Janisa Sferopulosa.
Novak Đoković ove sezone još nije osvojio trofej, igrao je samo dva polufinalu na Australijan openu i Monte Karlu, dok je na šljaci odigrao samo šest mečeva, pa je odlučio da igra na ATP turniru u Ženevi, sad dana pred drugi grend slem u sezoni - Rolan Garos.
Najvažnija preostala fudbalska utakmica u srpskom fudbalu je finale Kupa, koje će u utorak od 20.15 časova (Arena 1 premijum) odigrati Crvena zvezda i Vojvodina u Loznici. Kvote su kao da igra jedan profesionalni i jedan amaterski klub.
Iskusni portugalski strateg, Žoze Murinjo (61), mogao bi ovog leta da postane novi trener turskog Bešiktaša koji je spreman da mu ponudi godišnju platu od 10 miliona evra.
Kada čujete da jezero nosi naziv "Vražje", verujemo da vas na trenutak prođe jeza, ali kada ugledate njegovu lepotu preplaviće vas samo lepi osećaji i lepota prirode Crne Gore.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.