Novi simptom bolesti opasniji od Ukrajine kuca na vrata! Zapad ušao u očajničku poslednju bitku
Podeli vest
Kriza oko Ukrajine jedan je od simptoma mnogo opasnije bolesti svetskog sistema.
Mnogo godina sam pisao o rastućoj pretnji trećeg — i, očigledno, poslednjeg za ljudsku civilizaciju — svetskog rata. Ta pretnja raste pred našim očima.
Bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter ocenio je da Vladimir Zelenski ne može da odredi kada će se neprijateljstva završiti, već da može samo da potpiše kapitulaciju.
Ukrajinske oružane snage, koje u svojoj kontraofanzivi nigde nisu prošle, počinju da prelaze u defanzivu.
28.09.2023
21:23
Glavni izvori pretnje su moralna, politička, intelektualna, socijalna i ekonomska kriza na više nivoa ogromnog dela kolektivnog Zapada, koji je dominirao i nametao svoje interese i poretke u proteklih pet vekova.
U toku je najmoćnija preraspodela svetskih snaga u istoriji – i po intenzitetu i brzini. Zapad je ušao u očajničku „poslednju bitku“ da bi održao svoju dominantnu poziciju, koja mu je omogućila da opljačka ostatak čovečanstva i potisne druge civilizacije.
Globalni geoklimatski, geostrateški, geoekonomski zemljotres je počeo i narasta. Novi kontinenti rastu, globalni problemi se pogoršavaju.
Nekoliko osoba je poginulo danas u pucnjavi u amfiteatru na univerzitetu u holandskom lučkom gradu Roterdamu, saopštila je policija.
28.09.2023
18:54
Pojava novih izvora trvenja i sukoba je neizbežna. Zato je već sada potrebno postaviti političku i psihološku barijeru na putu njihove eskalacije na vojni nivo, vratiti strah od nuklearnog rata koji je spasavao svet u periodu intenzivnog rivalstva tokom Hladnog rata.
Struktura rivalstva u multipolarnom svetu, biće i nuklearno multipolarna, a biće – mnogo složenija.
Moramo sada da ubacimo osigurače u ove sisteme. A glavna stvar je – strah od nuklearnog Armagedona, koji sputava i civilizuje elitu.
Mi zasad nesvesno ne smetamo razvoju svetske situacije u najgorem pravcu. U Ukrajini smo konačno dali boj SAD i Zapadu, ali im još prepuštamo inicijativu u eskalaciji. Oni stalno proširuju i produbljuju svoju agresiju, snabdevajući Kijev sve smrtonosnijim i opasnijim oružjem. A mi im dvojim držanjem dozvoljavamo da sami sebe ubede da eskalacija nije kažnjiva.
Oni su agresori. Međutim, mi ih nepostavljanjem čvrstih granica – pacifikujemo.
Svojom nuklearnom doktrinom nesvesno smo doprineli rastu zapadne agresivnosti jer smo njome neoprezno, ako ne i nepromišljeno, podigli prag za upotrebu nuklearnog oružja. A Amerikanci i njihovi vazali parazitiraju na tome: pokrenuli su i vode veliki rat protiv velike nuklearne sile, što je ranije izgledalo nezamislivo.
Situaciju otežava očigledna degradacija zapadnih elita, a u dogledno vreme biće samo gore.
Svaka nova generacija zapadnih lidera je gluplja, bezobzirnija i ideološkija od prethodnih – i to ih čini opasnijim po svet. Sada namerno podstiču dezintegraciju svojih društava promovišući anti-ljudske vrednosti.
Oporavak, ako i kada do njega dođe, biće iza horizonta i najverovatnije će biti moguć tek posle katarze.
Još ne vidim način da se to postigne a da se na Zapadu i u svetskim elitama uopšte ne probudi osećaj samoodržanja. Ne znam kako će biti moguć osim kroz povećanje nuklearne pretnje. Nadajmo se: bez dovođenja stvari do kraja. Ali, neprijatelj mora znati za bezuslovnu spremnost našeg rukovodstva i društva da preduzme taj korak u slučaju nužde.
Moramo da vratimo veru u pakao onima koji su je izgubili.
Objektivno, sistemska kriza savremenog globalističkog kapitalizma, koji je izgubio moralne temelje i zasnovan je na beskrajnom rastu potrošnje koji je počeo da uništava planetu, približava veliki rat koji je izbio na površinu 2008. godine.
Opasnost od velikog rata se pojačava sa razvojem vojnih tehnologija, pojavom sve smrtonosnijih sistema koje sve više kontroliše veštačka inteligencija.
Dobro je što je Rusija preuzela vođstvo u hiperzvuku, ali moramo dalje da radimo. Jer, uskoro će nas sustići mnoge zemlje, uključujući i nuklearne. Dobiće priliku za nanošenje gotovo trenutnih udara.
Povećavaće se zato nervoza, verovatnoća grešaka i podozrivost.
Počela je nova vojno-tehnička revolucija. Koliko košta masovna proizvodnja relativno jeftinih dronova? Pre samo pet godina, 2018, napadi dronova na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji izgledali su egzotično. Sada je to uobičajeno. Ali, između ostalog, oni su gotovo idealno pogodni za terorističke akte, uključujući upotrebu oružja za masovno uništenje, koje zbog opšteg nepoverenja, ako ne i mržnje, može lako da izazove veliki rat.
A međusobna satanizacija – uzvratna sa naše strane – smanjuje moralne barijere koje ometaju posezanje za silom.
Stotine i stotine hiljada Ukrajinaca već se šalju na klanicu protiv omraženih Rusa.
Rusofobija je dostigla razmere gotovo bez presedana u istoriji, možda uporedive samo sa odnosom nacista prema Slovenima i Jevrejima. I kod nas rastu, u najmanju ruku, odvratnost i prezir ne samo prema liderima, već i prema stanovnicima zapadnih zemalja. Brzo se stvara predratna situacija u moralnom i psihološkom smislu. Mi tamo ne vidimo normalne ljude. Ili vidimo prevarene. A oni nas definitivno ne vide kao normalne.
Savremene informacione tehnologije i internet doveli su ne toliko do povećanja obrazovanosti masa, kako su se mnogi nadali, koliko do povećanja mogućnosti da se masama manipuliše. Takođe: i do masovne intelektualne degradacije. U svakom slučaju, na nivou javnih elita koje možemo da posmatramo.
Ukupan rezultat je skoro nezabeležen nivo nepoverenja i podozrivosti između velikih sila, koje su se okrenule otvorenom rivalstvu. U uslovima uništenog sistema dijaloga, kolapsa sistema ograničenja naoružanja, koji ni u prošlosti nije bio od velike koristi, a ponekad je bio čak i štetan, ali je barem obezbeđivao kanale komunikacije između vodećih vojnih sila.
Sve u svemu: dolazi do neviđeno brze preraspodele svetskih snaga, kakve nije bilo u istoriji – od Zapada ka Svetskoj većini, a istorija je Rusiji odredila mesto u njenom vojno-političkom jezgru.
Čovečanstvo je pred egzistencijalnim zadatkom – da spreči treći svetski rat. Katastrofu koja se neumitno približava na horizontu sledeće decenije.
Za to je potrebno primorati Zapad, pre svega SAD, na povlačenje i prilagođavanje novoj stvarnosti. A za to je neophodno naterati njegovu „duboku državu“ da obnovi, koliko god je to moguće, svoje liderske elite, čiji nizak nivo ne odgovara izazovima sa kojima se čovečanstvo suočava.
Zapad koji pada može povući sve sa sobom, uključujući i svoju „duboku državu“.
Velika Kina u usponu očigledno još nije spremna za takav zadatak. Još uvek ima malo iskustva u globalnoj diplomatiji, uključujući i vojnu diplomatiju.
Pa ko onda drugi nego mi?
Izgleda da savremena svetsko-istorijska misija mnogonacionalnog naroda Rusije uključuje sprečavanje svetskog rata, kao i oslobađanje zemalja i naroda od hegemonije i hegemona, zaštitu državnog suvereniteta, čoveka u čoveku i Boga u njemu. Da je to spoljna komponenta naše svenarodne i državne i kulturne politike, odnosno – ruske ideje-mašte koju mi to li još tražimo, to li već pokušavamo da formulišemo i za sebe i za svet.
Ako se izbegne globalna katastrofa, za dve decenije u svetu će se uspostaviti novi odnos snaga i mnogo pravedniji višebojni i multikulturalni međunarodni sistem. Ako ne, može nam se dogoditi ne samo da propadnemo, iscrpljeni u konfrontaciji sa Zapadom na poljima Ukrajine, već i da zajedno sa ostalima završimo u svetskom ratu.
Čak i u generalno potencijalno mnogo pravednijem svetu, i dalje će postojati potreba za jačanjem „osigurača“, preko oslanjanja na nuklearno odvraćanje. Na sceni će se pojaviti novi giganti koji će se neizbežno takmičiti.
Aktiviranje nuklearnog faktora – sa užasom koji izaziva – neophodno je da bi se sprečilo da neizbežno rivalstvo preraste u rat. Dakle, ako bude moralo da se upotrebi nuklearno oružje (ne daj Bože!) – udar mora biti prilično masivan.
Ako nuklearno oružje bude upotrebljeno u minimalnim razmerama i snage do nekoliko kilotona, rat se može dobiti, ali će biti uništen užas od tog oružja koji je održavao relativni mir na planeti tri četvrti veka.
Nuklearno oružje će postati „upotrebljivo“.
Zato smo se i ja i neke kolege na Zapadu plašili ograničene razmene nuklearnih udara između Indije i Pakistana. Jer, sa njima se ne bi srušio svet, nego sveti strah pred nuklearnim oružjem.
Primena tog oružja u Evrope, imajući njenu ključnu medijsku ulogu u svetu, taj strah bi vratila u igru. Ali, ponavljam: molim se da to Božije oružje nikada ne bude primenjeno da bi vratilo razum onima koji su ga izgubili.
Putin bi mogao da ima problema sa Kadirovim, a to znači i potencijalne probleme sa popunjavanjem ruskih borbenih redova u ratu u Ukrajini, zaključak je niza stranih medija nakon najnovijih informacija prema kojima je bivši veliki saveznik ruskog predsednika, čečenski lider, otvoreno prkosi Kremlju, piše Jutarnji list.
Pa čiji je Krim? Ispostavilo se da skoro 10 godina nakon referenduma o aneksiji Krima i godinu dana nakon prijema četiri nova regiona Rusiji, Belorusija još uvek nije rešila pitanje teritorijalnog integriteta svog najbližeg saveznika.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je danas doputovao u nenajavljenu posetu Kijevu, rekao je da ukrajinske snage „postepeno osvajaju” u kontraofanzivi protiv ruskih snaga.
Nemačka policija zajedno sa Službom državne bezbednosti (BfV) pokrenula je istragu o nacističkim pozdravima koji se vide na snimku nedavno snimljenom na proslavi Oktoberfesta.
Jermenija je pozvala Rusiju da potpiše bilateralni sporazum za pravno rešenje situacije u vezi sa ratifikacijom Rimskog statuta od strane Jerevana, preneo je Sputnjik, pozivajući se na Jegiša Kirakosjana, predstavnika Kancelarije premijera za međunarodne pravne poslove.
Jedina tema za bilo kakve međunarodne sastanke o Ukrajini jeste bezuslovna predaja kijevskog režima, a Kremlj je Zapadu i Kijevu jasno saopštio da se pripreme za to
Geopolitički rezultati velike ruske pobede 1945. godine su ukradeni Rusiji krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, iako smo zalili Istočnu Evropu ruskom krvlju i ona nam je s pravom pripadala, piše ruski geopolitičar Aleksandar Dugin za sajt „Katehon“.
Jurišne jedinice OG Sever počele su juriš na Volčansk, ukrajinske snage pružaju žestok otpor.
12.05.2024
19:36
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter ocenio je da Vladimir Zelenski ne može da odredi kada će se neprijateljstva završiti, već da može samo da potpiše kapitulaciju.
Major Asim Džavad (32), pripadnik Ratnog vazduhoplovstva Bangladeša, poginuo je nakon što je trenažni, laki jurišni avion “Jakovljev Jak-130“ tokom višestrukog prevrtanja, okrznuo pistu, a potom se zapalio.
Opštinski odbor Vračar Srpske napredne stranke (SNS) saopštio je danas, povodom odluke Opštinske izborne komisije (OIK) gradske opštine Vračar koja je odbacila listu "Dr Savo Manojlović i ja sam Vračar - Kreni-promeni" zbog nepoštovanja propisa o zastupljenosti polova, ali i zbog nedovoljnog broja potpisa, da građani mogu još jednom da se uvere na kakve su sve prevare spremni predstavnici opozicionih lista.
Da opoziciju ne interesuje narod već pozicije plastično je objasnio vodeći Tviteraš iz njihovih redova, koji je tačno u datum naveo kako su menjali prebivališta uoči izbora u Beogradu.
Uprkos tome što je ceo svet stao na njihovu stranu, tačnije na stranu onih koji su za usvajanje rezolucije o Srebrenici, to za neke političare kao što je Zlatko Lagumdžija nije dovoljno.
Grupa Srba sa severa Kosova fotografisala se ispred zgrade opštine Leposavić sa zamenikom ministra za lokalnu samoupravu Arberom Vokrijem, zamenikom ministra za zajednice i povratak Radoicom Radomirovićem, kao i kandidatkinjom za poslanicu u Evropskom parlamentu Austrijankom Kati Šneberger, a među njima su, kako piše Nacionale, dvojica muškaraca za koje je taj portal ranije objavio da su konzumirali narkotike u zgradi opštine Leposavić.
Predsednik Republike Aleksandar Vučić održaće sutra govor na temu ”Revizija istorijskih činjenica i otpor slobodarskih naroda” u Ruskom domu u Beogradu.
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin izjavio je danas da je sramotna izjava portparola Evropske komisije Petera Stana da je stav Evropske unije da se "ne može dovoditi u pitanje da je u Srebrenici počinjen genocid".
Pokušaje Ruande i Nemačke da uprkos svojoj genocidnoj prošlosti plasiraju sramnu rezoluciju o Srebrenici, govorili su gosti Info večeri, potpredsednica Narodne skupštine Marina Raguš, pukovnik u penziji Velibor Stević i analitičar Veljko Jovanović.
Veto koje SAD polažu na sve rezolucije koje idu protivno interesima Izraela kao i stanje na terenu, komentarisali su gosti Rata uživo, ambasador Palestine Mohamed Al Namura i počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Uvertiru u sukob u Ukrajini i ubrzani napredak ruske vojske iz pravca Belgoroda, komentarisali su gosti Rata uživo, geopolitički analitičar Milutin Ilić, politikolog Vladimir Pavićević i novinar Igor Damjanović.
U novom Info danu o uticaju turskog predsednika Erdogana na Hamas, ali i o žarištu na Bliskom istoku, govorili su prof. dr Dragan Radenović, akademik i dr Stevica Deđanski, analitičar.
Teodor J. (21) mladić koji je upravljao vozilom kada je došlo do teške saobraćajne nesreće u Bavaništu u kojoj je poginuo Dušan Lazarov (19), kako saznajemo, nalazi se u teškom stanju i lekari mu se bore za život!
Kolumbijski državljanin Felipe Henao, brat nestale Ane Marije Knežević Henao, ponovo se oglasio i rekao da borba za pronalazak njegove sestre mora da se nastavi.
Mladić S. Z. (23) osumnjičen je da je silovao staricu Julijanu R. (96) u naselju Leštane 7. maja ove godine, a sumnja se da je danima tipovao žrtvu jer živi sama.
Na društvenim mrežama kruži apel majke Nemanje Arsenovića Arse (37) iz Beograda, navijača Crvene zvezde iz Beograda, kojem se svaki trag izgubio 11. februara 2023. kada joj se posednji put javio, navodno sa benzinske stanice u Portugalu.
Fudbaleri Mančester sitija savladali su kao gosti Totenhem rezultatom 2:0, u zaostalom meču 34. kola Premijer lige i tako stigli na korak do četvrte uzastopne titule prvaka Engleske, a golove je postigao Erling Holand u 51, odnosno iz penala u prvom minutu nadoknade.
U holu pozoršta otvorena je izložbu „Bata u 90 slika“, povodom 90 godina od rođenja glumca Velimira Bate Živojinovića (1933-2016), koju je prošle godine priredila Ljubica Đurić.
Glavni lik u ovoj priči je seljak Milutin, kog igra Nenad Jezdić, a govori nam o svojoj tragičnoj sudbini, ali i o sudbini celokupnog srpskog naroda posle Sarajevskog atentata.
Padobranci su starinski kolač koji je rado bio viđen na svakoj proslavi širom bivše Jugoslavije, a po ovom jednostavnom receptu sigurno će vam uspeti iz prve.
Turistička organizacija Beograda otvara još jednu sezonu posete Dvorskom komleksu na Dedinju. Od ovog vikenda, svake subote organizuju se dve ture autobuskim prevozom od Trga Nikole Pašića.
Nedelja zajedništva i sećanja u šabačkoj Ekonomsko-trgovinskoj školi "Stana Milanović" obeležena je na poseban način - otvaranjem Staninog sokačeta, koje će predstavljati ulaz u školu i novo poglavlje života svakog njenog učenika.
Jedan od upečatljivih učesnika domaćih kvizova, Užičanin, psiholog Vuk Ristović venčao se proteklog vikenda sa svojom izabranicom Mišel u crkvi Svetog Đorđa u Užicu. U gradskim krugovima i dalje se prepričava kako su iznenadili goste svojim performansom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.