Zašto ratuju Jermenija i Azerbejdžan i šta to znači za Rusiju? Velika analiza o sukobu koji je potresao svet!
Podeli vest
Azerbejdžan je saopštio da su njegove oružane snage pokrenule, kako je rekao, „lokalne antiterorističke aktivnosti“ u regionu Nagorno-Karabaha kako bi obnovile ustavni poredak razoružavanjem i prisiljavanjem na povlačenje jermenskih vojnih formacija, ali šta je pozadina sukoba koji traje duže od 30 godina?
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao teritorija Azerbejdžana, ali ima uglavnom jermensko stanovništvo koje se opire azerbejdžanskoj vlasti više od jednog veka. Godine 1991. ovaj region od oko 150.000 stanovnika proglasio je nezavisnost i od tada je vladao tom teritorijom – uz podršku Jermenije – kao nepriznata Republika Arcah.
Dolazak američkih vojnika u Jermeniju radi vežbi mirovnih snaga iznervirao je rusku vladu, koja je decenijama delovala kao jedini bezbednosni garant za bivšu sovjetsku republiku. Desetodnevna vežba “Orao partner”, koja je počela 11. septembra, uključuje 85 američkih i 175 jermenskih vojnika i ima za cilj da pripremi Jermene za učešće u međunarodnim mirovnim misijama.
Azerbejdžan je najavio sprovođenje "lokalnih antiterorističkih mera" u Nagorno-Karabahu, a nepriznata republika Nagorno-Karabah je saopštila da azerbejdžanska vojska izvodi raketne i artiljerijske udare
19.09.2023
22:16
U utorak, kada je operacija počela, azerbejdžansko ministarstvo odbrane je govorilo o svojoj nameri da „razoruža i obezbedi povlačenje formacija jermenskih oružanih snaga sa njegovih teritorija i neutrališe njihovu vojnu infrastrukturu“.
Uprkos znacima mogućeg napretka ka miru u prošlosti, ponovo je izbio jedan od „zamrznutih sukoba“ u Evropi.
U sukobima u Nagorno-Karabahu stradalo je 25 ljudi i ranjeno 60, uključujući 15 civila, saopštile su večeras jermenske separatističke vlasti u toj oblasti oko koje se spore Jermenija i Azerbejdžan. Agencija Rojters navodi da nije u mogućnosti da proveri ove navode.
19.09.2023
20:53
Koja je pozadina?
Nagorno-Karabah, planinski region bez izlaza na more unutar granica Azerbejdžana, bio je izvor sporova još pre stvaranja Sovjetskog Saveza. Tenzije su bile potisnute kada su Jermenija i Azerbejdžan bile sovjetske države, ali su se ponovo pojavile nakon završetka hladnog rata i raspuštanja kontrole komunističke partije nad blokom.
Rat između jermenskih i azerbejdžanskih snaga okončan je prekidom vatre 1994. godine, a Jermenija je u potpunosti kontrolisala Nagorno-Karabah i druge okolne enklave na teritoriji Azerbejdžana.
Godine 2020, nakon decenija povremenih sukoba, Azerbejdžan je započeo vojnu operaciju koja je postala drugi rat u Nagorno-Karabahu, brzo probijajući jermensku odbranu. Tokom 44-dnevnog sukoba zauzela je sedam okruga i oko trećinu samog Karabaha.
"Humanitarna situacija koja se pogoršava"
Rusija, ugovorni saveznik Jermenije koja takođe ima dobre odnose sa Azerbejdžanom, ušla je u pregovore o prekidu vatre.
Sporazum je predviđao da se oko 2.000 ruskih mirovnjaka rasporedi u Karabah da čuvaju jedini preostali put koji povezuje enklavu sa Jermenijom - takozvani koridor Lačin.
U decembru 2022. godine, azerbejdžanski aktivisti koje podržava vlada počeli su da blokiraju koridor Lačin, a u aprilu 2023. godine Azerbejdžan je uspostavio novi bezbednosni punkt duž linije. Ovi potezi su prekinuli protok ljudi i robe između Jermenije i Nagorno-Karabaha, osim hitnih medicinskih evakuacija, stvarajući ono što su SAD i drugi nazvali „humanitarnom situacijom koja se brzo pogoršava“.
Luis Moreno Okampo, bivši glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda, opisao je blokadu kao potencijalno predstavljanje „genocida“ nad Karabaškim Jermenima i nameru da ih „izgladne“.
Azerbejdžan je većinski musliman, a Jermenija je većina hrišćana, a neki sa obe strane pokušavaju da sukob prikažu verskim terminima, iako analitičari kažu da je ovaj ugao preuveličan (Azerbejdžan, na primer, održava jake odbrambene veze sa Izraelom).
Zašto se sada bore?
Obnovljene borbe sugerišu da su ruski i zapadni napori da pregovaraju o diplomatskom ishodu između dve strane propali.
Jermenija je nedeljama upozoravala da Azerbejdžan premešta trupe blizu njihove zajedničke granice, koja se smatra jednom od najmilitarizovanijih na svetu.
Pokretanjem svojih takozvanih „antiterorističkih aktivnosti“ Azerbejdžan želi da primora Jermeniju da prizna svoj suverenitet nad Nagorno-Karabahom. Azerbejdžan takođe pokušava da izgradi putni i železnički koridor koji bi ga povezivao sa Nahičevanom, posebnim delom azerbejdžanske teritorije na jugozapadnoj granici Jermenije, što bi zemlji dalo direktnu vezu sa Turskom.
Osim humanitarnog pitanja, sukob izaziva međunarodnu zabrinutost iz nekoliko razloga. Najvažnija je da su regionalne sile, uključujući Rusiju, Tursku i Iran, u različitom stepenu uložene u Južni Kavkaz.
Turska je već izjavila čvrstu podršku Azerbejdžanu, dok Rusija ima bezbednosni savez sa Jermenijom, iako prodaje oružje obema zemljama.
EU, dok se zalaže za razgovore, počela je da se oslanja na Azerbejdžan u potrazi za energetskim partnerima, kako bi nadoknadila gubitak ruskog uvoza gasa i nafte od početka rata u Ukrajini.
🔴AZERBAIJAN 🇦🇿-ARMENIA 🇦🇲| #Karabakh: Moscow has indicated on the situation that Russian peacekeepers deployed on the ground will not interfere in the operation launched by 🇦🇿 army. For its part, European Parliament is calling for sanctions to be imposed on the authorities 🇦🇿. pic.twitter.com/eLXpc8Sdyp
— Nanana365 (@nanana365media) September 19, 2023
Da li Rusija gubi uticaj?
Odluka Azerbejdžana da pokrene novu ofanzivu sugeriše da Rusija, rastresena i iscrpljena svojom skupom invazijom na Ukrajinu, gubi kontrolu nad zemljama širom bivšeg sovjetskog regiona koje je smatrala sferom uticaja.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je posredovao u okončanju rata između njih dvojice 2020. godine i rasporedio 2.000 ruskih mirovnih trupa. U to vreme, posmatrači su rekli da je mirovni sporazum Moskvi dao obnovljen uticaj na region, dok je produbljivao oslanjanje dve zemlje na Kremlj.
Jermenija poslala pomoć Ukrajini, Azerbejdžan se priklonio Turskoj
Ali katastrofalna ruska invazija na Ukrajinu duboko je uznemirila obe zemlje, koje su od tada nastojale da diversifikuju svoju spoljnu politiku dalje od jake zavisnosti od Rusije.
Azerbejdžan se približio Turskoj i Izraelu, kupujući oružje od obe zemlje.
Jermenija je napravila nekoliko demonstrativnih poteza kritikujući i distancirajući se od Rusije, dok se udvarala uticaju na zapadu.
Ranije ovog meseca, administracija u Jerevanu saopštila je da ugošćuje američke vojnike na zajedničkoj vojnoj vežbi bez presedana. Jermenija je takođe poslala humanitarnu pomoć Ukrajini, koju je lično isporučila Ana Hakobjan, supruga jermenskog premijera Nikola Pašinjana.
Okupljeni na današnjem protestu u Jerevanu traže da jermenske vlasti preduzmu konkretne korake u vezi sa eskalacijom situacije u Nagorno-Karabahu, pre svega, na priznavanju nezavisnosti te oblasti u Azerbejdžanu.
Jermensko ministarstvo odbrane saopštilo je da su azerbejdžanske snage otvorile vatru na položaje Jermenije na nekoliko delova granice. Oni su prijavili „aktivno kretanje“ azerbejdžanskih vojnih vozila u jednoj od tih oblasti.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan se tokom nedavne posete Rusiji ponašao na neobičan način, pišu politički analitičari iz Kine.
22.05.2024
05:45
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dolazak američkih vojnika u Jermeniju radi vežbi mirovnih snaga iznervirao je rusku vladu, koja je decenijama delovala kao jedini bezbednosni garant za bivšu sovjetsku republiku. Desetodnevna vežba “Orao partner”, koja je počela 11. septembra, uključuje 85 američkih i 175 jermenskih vojnika i ima za cilj da pripremi Jermene za učešće u međunarodnim mirovnim misijama.
Ukrajina će eskalirati sukob i neće imati nikakva ograničenja, uprkos strahovima SAD od direktnog učešća u neprijateljstvima, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Bruter, ekspert Međunarodnog instituta za humanitarne i političke studije, komentarišući potpisivanje ukrajinsko sporazuma o dozvoli francuskim instruktorima da posete njene centre za obuku.
Tragedija u Iranu izazvala je mnogo kontroverzi i glasina. Neki stručnjaci tvrde da su izraelske obaveštajne službe umešane u smrt predsednika Ibrahima Raisija, dok drugi tvrde da su vidljivost i vremenske prilike bili loši. Međutim, malo ljudi uzima u obzir činjenicu, da u Iranu postoji i unutrašnja borba između frakcija.
Najpoznatija srpska preletačica i desna ruka Dragana Đilasa Marinika Tepić žestoko je napala dojučerašnjeg saborca, koopredsednika Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomira Lazovića, u narodu poznatijeg kao Raša Zanzibarićanin.
Dragan Đilas još jednom pokazuje svoje pravo lice, kako je u javnosti zagovornik bojkota, ovaj put ipak učestvuje na izborima iako opoziciju nagovara da bojkotuje.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon izjavio je danas da je cilj te novoosnovane institucije Vlade Srbije da promoviše Srbiju i ono čime se Srbi ponose, da šalje političke poruke i odgovara na neistine i istakao da je pred njima važan, zahtevan i izazovan zadatak koji će obavljati i za buduće generacije.
Radovi na uređenju platoa ispred Hrama Svetog Save sada počinju i trebalo bi da budu završeni u toku sledeće godine, rekao je Aleksandar Šapić, predsednik Privremenog organa Grada Beograda prilikom obilaska početka radova na uređenju platoa kod Hrama Svetog Save.
Predsednik vlade Miloš Vučević zajedno sa ministrom za građevinarstvo Goranom Vesićem obišao je danas završne radove na rehabilitaciji deonice (državnog puta IB reda 12) novosadskog puta kroz Veternik i tom prilikom rekao da je jedno od najvećih pitanja sa kojima se Novi Sad suočava funkcionisanje saobraćaja.
- Ljudi su naša pokretačka snaga, a njihovo poverenje – čast je i obaveza da se borimo za još uspešniji Šid, za još bolju budućnost cele Srbije i svakog čoveka koji joj pripada - poručio je dr Vladimir Orlić potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke, tokom obilaska
Opštinskog odbora SNS i štandova ove stranke u Šidu.
Novinar "Politike" Bojan Bilbija komentarisao je, tokom svog gostovanja u "Info jutru" Informer TV, napade na predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji stižu iz regiona .
Profesor dr Vesna Turkulov, kandidat za gradonačelnika Novog Sada i Dragoslav Pavlović, kandidat za gradonačelnika Niša bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Povod za to bili su predstojeći lokalni izbori u Srbiji.
Miša Vacić, lider Srpske desnice i Miloš Stojković, teolog, bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Komentarisali su predstojeće izbore u Srbiji, koji će biti održani 2. juna, ali i usvajanje sramne Rezolucije o Srebrenici, odnosno reakciju dela opozicije na taj događaj.
Carinski službenici su na graničnom prelazu Preševo 27. maja 2024. godine, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj krijumčarenja devet lobanja i šest koža zaštićenih vrsta divokoze i vuka.
U Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušana su još dva svedoka u istrazi koja se vodi protiv Dejana Dragijevića (50) i Srđana Jankovića (50), radnika borskog JKP "Vodovod", koji se sumnjiče za ubistvo Danke Ilić (2).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su 11 pripadnika organizovane kriminalne grupe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Suđenje Urošu Blažiću, koji je optužen da je počinio masovno ubistvo u selima Dubona i Malo Orašje, donelo je novu dimenziju bezbednosnim izazovima. Zbog osetljivosti slučaja, suđenje se premešta iz Smedereva u Specijalni sud u Beogradu. Ova promena lokacije izazvala je interesovanje javnosti za detalje samog procesa. Kako će izgledati suđenje? Kada će biti organizovano pripremno ročište i koji su koraci u daljem toku sudskog postupka? O tim pitanjima u emisiji "Uranak" na televiziji K1 govorio je advokat porodica ubijenih, Stefanom Stefanovićem.
Nikola Bajić, nekadašnji pripadnik zloglasnog "zemunskog klana" koji služi kaznu od 35 godina zatvora u požarevačkoj Zabeli, pod neverovatnim merama obezbeđenja prebačen je jutros u Više javno tužilaštvo u Beogradu s kojim je, sklopio sporazum o priznanju krivičnog dela nad pokojnim Novakom Stevanićem (22), u slučaju koji su mediji prozvali "prva otmica zemunskog klana".
Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi saopštio je spisak od 26 igrača na koje računa za Evropsko prvenstvo, koje se održava u Nemačkoj od 14. juna do 14. jula.
Golman Partizana je imao fenomenalnu sezonu, ali ni to nije bilo dovoljno da se nađe među putnicima za Evropsko prvenstvo u Nemačkoj (od 14. juna do 14. jula).
Kralj Aleksandar I Karađorđević sagradio je kuću i slobodno vreme provodio u Niškoj banji. Prema nekim podacima, sprski kralj je i uoči atentata u Marselju, 09. oktobra 1934. godine, boravio ovde.
Svima je dobro poznato kako izgleda pešački prelaz, ali ako se nađete u Novom Pazaru, možda ćete biti u nedoumici da li pređete ulicu baš na tom mestu!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.