Ko je zaista bio MENGELE i kako je njegovo ime postalo NOĆNA MORA moderne istorije?! Njegovi eksperimenti i dan danas ŠOKIRAJU!/FOTO/
Podeli vest
Kada biste pitali osobu koja je preživela Aušvic šta je od svega bilo najgore, oni bi vam najverovatnije odgovorili da je to bio centar za ubijanje u Birekenauu. A ako biste zamolili nekoga ko je prošao kroz Birkenau da vam imenuje najstrašnijeg ubicu u tom kompleksu, dobili biste ime Jozef Mengele
Dana 6. juna 1985. brazilska policija u Sao Paulu iskopala je grob čoveka po imenu Volfgang Gerhard. Forenzički i kasniji genetski dokazi su ubedljivo pokazali da su ostaci zapravo pripadali Jozefu Mengeleu, koji je preminuo tokom plivanja.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
12.10.2021
12:03
Ko je bio ovaj čovek i kako je njegovo ime postalo noćna mora moderne istorije?
Jozef Mengele nije imao nesrećno detinjstvo u koje bismo uprli prstom kako bismo objasnili njegovu potrebu da povređuje druge ljude. Zapravo, Mengele je bio popularno, duhovito i dete iz bogate porodice čiji je otac vodio uspešan posao u Nemačkoj u vreme kada je nacionalna ekonomija bila u sunovratu.
Činilo se da su ga svi u školi voleli i da je imao odlične ocene. Bilo je prirodno da upiše fakultet i delovalo je da će da bude uspešan u svemu što zamisli.
Mengele je stekao svoj prvi doktorat iz antropologije na Univerzitetu u Minhenu 1935. Postdoktorski rad je radio u Frankfurtu kod dr Otmara Frajhera fon Veršuera, koji je bio potpuno indoktrinirani nacistički eugeničar. Nacionalsocijalizam je uvek smatrao da su pojedinci proizvod njihovog nasleđa, a fon Veršuer je bio jedan od nacističkih naučnika čiji rad je, čini se, legitimisao tu tvrdnju.
Fon Veršuerov rad se ticao naslednih uticaja na urođene deformitete kao što je rascep nepca.
Mengele je bio entuzijastičan asistent fon Veršueru i napustio je laboratoriju 1938. sa sjajnom preporukom i drugim doktoratom medicine. Tema njegove disertacije bila je uticaj rase na formiranje donje vilice.
Jozef Mengele se pridružio Nacističkoj partiji 1937, sa 26 godina, dok je još bio kod svog mentora u Frankfurtu. 1938. stupio je u SS i rezervnu jedinicu Vermahta. Njegova jedinica je pozvana 1940. godine i čini se da je dobrovoljno služio, čak se i dobrovoljno prijavio za medicinsku službu Vaffen-SS.
Između pada Francuske i invazije na Sovjetski Savez, Mengele je praktikovao eugeniku u Poljskoj procenjujući poljske državljane da li su za potencijalnu "germanizaciju" ili državljanstvo zasnovano na rasi u Rajhu.
Godine 1941. njegova jedinica je raspoređena u Ukrajinu u borbene redove. Jozef Mengele – bogato, popularno dete i izvanredan student – istakao se i na frontu hrabrošću koja se graničila sa herojstvom. Više puta je odlikovan, jednom za izvlačenje ranjenika iz zapaljenog rezervoara, i više puta pohvaljen za svoju posvećenost službi.
U januaru 1943. nemačka vojska se predala kod Staljingrada. Tog leta, još jedna nemačka vojna jedinica je uništena kod Kurska. Između dve bitke, tokom ofanzive kod Rostova, Mengele je teško ranjen i postao nesposoban za dalju akciju.
Otpremljen je kući u Nemačku, gde se ponovo povezao sa svojim starim mentorom fon Veršuerom. Dobio je značku za ranjavanje, unapređenje u kapetana i doživotni zadatak: u maju 1943. Mengele se prijavio na dužnost u koncentracioni logor u Aušvicu.
Mengele je stigao u Aušvic u periodu njegove transformacije. Logor je dugo bio mesto prinudnog rada ratnih zarobljenika i begunaca, ali je na zimu između 1942-43 godine, ubrzano postajao logor smrti, usredsređen na podlogor Birkenau, gde je Mengele bio raspoređen kao medicinski oficir.
Zbog pobuna i zatvaranja u logorima Treblinka i Sobibor, i sa pojačanim tempom programa ubijanja širom Istoka, Aušvic je bio veoma zauzet, a Mengele je bio u središtu te akcije.
Izveštaji koje su kasnije dali i preživeli i čuvari opisuju Jozefa Mengelea kao entuzijastičnog člana osoblja koji se dobrovoljno javljao za dodatne dužnosti, rukovodio operacijama koje su tehnički bile iznad njegovog platnog razreda i činilo se da je bio prisutan skoro svuda istovremeno.
Ambulanta smrti
Od svakog lekara u svom delu kampa se zahtevalo da se smeni kao službenik za selekciju – podelivši pristigle pošiljke između onih koji su trebali da rade i onih koji su odmah morali u gasne komore – i mnogi su smatrali da je posao depresivan. Jozef Mengele ga je obožavao i uvek je bio spreman da preuzme smene drugih doktora na rampi za dolazak.
Rukovodio je ambulantom u kojoj su pogubljavani bolesnici, pomagao je drugim lekarima, nadgledao medicinsko osoblje i sprovodio sopstveno istraživanje među hiljadama zatvorenika koje je lično birao za program eksperimenta nad ljudima.
Eksperimenti koje je sprovodio bili su toliko surovi da je na neke teško i pomisliti. Motivisan i podstaknut za njega morem osuđenih ljudskih bića koji su mu stavljeni na raspolaganje, Mengele je nastavio posao koji je započeo u Frankfurtu proučavanje uticaja genetike na različite fizičke osobine.
Jednojajčani blizanci su mu bili najinteresantniji za ovakva istraživanja jer imaju identične gene. Sve razlike između njih, dakle, moraju biti rezultat spoljašnjih i faktora sredine.
Mengele je "uzimao" stotine parova blizanaca, najčešće dece, i ponekad provodio sate mereći različite delove njihovih tela. Često bi jednom od blizanaca ubrizgavao misteriozne supstance i pratio bolest koja bi usledila. Stavljao je stege deci na udove kako bi izazvao gangrenu, ubrizgavao im je boju u oči koje bi posle smrti osobe slao u laboratoriju za patologiju u Nemačkoj.
Kada bi ispitanik preminuo, drugi blizanac bi odmah bio ubijen injekcijom hloroforma u srce, a onda bi zajedno bili secirani radi poređenja. Jednom prilikom, Jozef Mengele je na ovaj način ubio 14 parova blizanaca i proveo besanu noć vršeći obdukcije svojih žrtava.
Uprkos svim svojim metodičnim radnim navikama, Mengele je bio impulsivan. Tokom jedne selekcije — kada pri dolasku u logor stražari određuju ko ide na prinudan rad a ko ide u smrt — jedna žena srednjih godina, koja je izabrana za rad, odbila je da se odvoji od svoje 14-godišnje ćerke, kojoj je dodeljena smrt. Dok se otimala ogrebala je po licu čuvara koji je pokušao da ih razdvoji. Tada je stigao Mengele. Upucao je i majku i devojčicu, a selekciju zaustavio i sve pridošlice poslao u gasnu komoru.
Drugom prilikom, doktori iz Birkenaua su raspravljali oko toga da li dečak kog su svi voleli ima tuberkulozu. Mengele je izašao iz sobe i vratio se sat ili dva kasnije, izvinio se zbog svađe i priznao da je pogrešio. A kako je shvatio da je pogrešio? Tokom odsustva, upucao je dečaka, secirao ga i nije pronašao tragove bolesti.
Godine 1944. poletnost i entuzijazam su mu doneli rukovodeću poziciju u logoru. U ovom svojstvu, bio je odgovoran za mere javnog zdravlja u kampu, pored sopstvenog istraživanja koje nije prekidao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
Bivši šef JUKOS-a, biznismen Mihail Hodorkovski, rekao je da su zapadne zemlje skoro već izgubile u ukrajinskom sukobu.
Zatim je izdao izuzetno sumornu prognozu za budućnost Ukrajine za naredne dve godine, rekavši da je to i dalje „najbolji scenario“.
Gradske i opštinske izborne komisije utvrdile su u petak zbirne izborne liste učesnika na lokalnim izborima koji će se 2. juna održati za Skupštinu grada Beograda i u još 14 gradova i 74 opštine i gradske opštine u Srbiji.
Redovni gost N1 i Nove S, opozicioni novinar, aktivista i govornik na opozicionim skupovima Rade Radovanović izjavio je na tajkunskoj televiziji da se smena Aleksandra Vučića neće desiti na izborima.
Nakon insistiranja Olje Bećković da upozna građane Beograda da li opozicija ima šanse da pobedi u Beogradu, aleksićevac priznao je da nemaju šanse za pobedu u prestonici.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Na današnji dan, 1999. godine, NATO agresori su bombardovali bolnicu “Dr Dragiša Mišović” u Beogradu. Direktnim pogotkom uništena je zgrada neurologije, a oštećene su zgrade Dečje i Ginekološko-akušerske klinike i prostorije pravne službe bolnice i računovodstvo.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak saopštio je da je nakon sastanka sa glavnim pregovaračima Beograda i Prištine prethodne nedelje i dalje nejasno kako će odluka tzv. CBK uticati na svakodnevni život zajednica koje su pogođene na tzv. Kosovu, te da je spreman da sazove još jedan sastanak na tu temu.
Izraelski istoričar i stručnjak za holokaust i ratne zločine Gideon Grajf uoči zasedanja Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ocenio je da je duboko zabrinjavajući trend politizacije istorijskih tragedija i da bi izglasavanje ovog dokumenta bio opasan presedan koji ne bi podstakao na pomirenje i mir, već proizveo posledice i to ne samo po regionalnu bezbednost Zapadnog Balkana.
Delegacija Komunističke partije Kine koju predvodi Jin Li, član Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i Sekretar gradskog komiteta Pekinga doputovala je danas u Beograd, a na aerodromu "Nikola Tesla" dočekao ih je član Predsedništva SNS i direktor Kancelarije Vlade Srbije za KiM Petar Petković.
Zapad želi ponovo da ponizi Srbe, istakla je ruski istoričar i akademik Јelena Guskova i ponovila da u Srebrenici nije bilo genocida i da je važno da srpski narod na svim nivoima objasni šta se dogodilo.
Moguće aspiracije određenih obaveštajnih službi da iskoriste smrt predsednika Irana Ebrahima Raisija, da udalji Iran od Rusije, komentarisao je gost Info jutra, novinar Nenad Matejić.
Smrt predsednika Irana Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći, komentarisao je gost Info jutra, bivši telohranitelj Slobodana Miloševića Saša Rudić.
Naša zemlja je pod ogromnim pritiskom. Da li će nam staviti žig genocidnog naroda? Predsednik Vučić čini sve što može u Savetu Evrope kako do ove sramne rezolucije ne bi došlo. Gosti "Info večeri" bili su Miloš Terzić, iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju i Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Udarna tema u svim svetskim medijima jeste pad helikoptera iranskog predsednika. Pojavljuje se veliki broj dezinformacija. Predsednik nije bio sam. Postojala su još dva helikoptera sa ministrima. Da li je predsednik Irana još uvek živ ili nije? Gosti "Info večeri" bili su Dragan Vasiljković, iz fondacije Kapetan Dragan, kao i profesor dr Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Matej Periš (27) iz Splita nestao je u noći između 30. i 31. decembra 2021. godine u Beogradu, a njegovo beživotno telo nađeno je u maju 2022. godine na Adi Huji. Tačnije, na današnji dan MUP Srbije je potvrdio da je telo muškarca koji je na sebi imao garderobu koju je Matej nosio uoči nestanka, pronađeno 18. maja oko 9 časova ujutru, zapravo telo nestalog mladića iz Splita.
Srbin David Knežević, trebalo bi da danas da izađe pred sudiju zbog sumnje da je oteo svoju bivšu suprugu Anu Knežević u Madridu. Za ovom Kolumbijkom se traga već 100 dana, a Srbinu su lisice na ruke stavljene 4. maja na aerodromu u Majamiju.
Košarkaši Crvene zvezde znali su da proslave titulu šampiona ABA lige, a po društvenim mrežama može se naći mnogo snimaka na kojima se vidi da je atmosfera bila uzavrela! Među prisutnima bio je i košarkaš Majamija i reprezentacije Srbije Nikola Jović, koji je uveličao slavlje, ali i raspalio maštu "delija"!
Crvena zvezda je bogatija od Vojvodine, ima skuplji i bolji tim, ali to ne znači da se unapred predajemo, već idemo po trofej, poručuje za Informer počasni predsednik Vojvodine Milan Madarić!
Od kako se igra plej-of ABA lige "metla" je prvi put u večitim derbijima viđena ove sezone, Obradović nakon 25 godina "počišćen", a niz Janisa Sferopulosa protiv trenera Partizana je neverovatan.
Košarkaši Crvene zvezde postali su šampioni ABA lige, gotovo rutinski su slavili pred 20.000 "grobara" u trećoj utakmici i dobili finalnu seriju ABA lige sa 3-0.
Jedna žena iz Srbije pronašla je u telefonu svog supruga poruke malo slobodnije forme i sadržaja sa nepoznatom ženom. Njena ispovest je osvanula na društvenim mrežama i situaciju spoznaje je opisala do detalja.
Feng šui tehnika je uređenja prostora po principu da se u njemu postigne harmonična atmosfera. Smatra se da pogrešno postavljene stvari stvaraju disharmoniju u porodici.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.