One su obeležile srpsku istoriju! Mnoge su zaboravljene, a ovo je priča o svakoj od njih (FOTO)
Podeli vest
Srbija može da se pohvali bogatom istorijom, ali i ličnostima koje su oblikovale našu prošlost, sadašnjost ali i budućnost.
Srpska istorija beleži nemerljiv broj onih dama koje su ostavile dubok i neizbrisiv trag, a naša lista broji samo 20 izabranih iz te bogate riznice snažnih, uspešnih i moćnih dama.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Bitka za Košare ima istorijski značaj, tamo se desio podvig, jer je zahvaljujući herojstvu boraca odbranjena granica, rekao je Saša Radojević, jedan od učesnika bitke, tada vodnik.
09.04.2024
17:03
1. Draga Dejanović (1840-1871) bila je naša prva feministkinja, spisateljica i glumica. Smatrala je da su same žene dobrim delom krive za položaj u kojem se nalaze jer robuju predrasudama koje im vaspitanjem usađuju. Jedino moguće rešenje videla je u jednakom vaspitanju muške i ženske dece i pođednakom pripremanju i osposobljavanju i za „umni“ i za „fizički“ rad. Pisala je da žene, jednako kao muškarci, treba da izučavaju zanate – krojački, sajdžijski, pekarski, cipelarski, staklarski…
2. Marta Jorgović je naša prva devojka sa završenom srednjom školom. Završila je prvu srpsku gimnaziju u Novom Sadu koju su do tada, a i mnogo decenija nakon nje, pohađali isključivo mladići. Naime, prema arhivskim podacima nijedna devojka se čak i decenijama posle Marte nije upisala u srednju školu. Zbog karijere udala se, po tadašnjim standardima, kasno – sa 25. godina.
Jedan od najpoznatijih srpskih književnika, pisac, slikar i novinar koji je neobičnom neposrednošću i lakoćom osvajao pažnju čitalačke publike, Momčilo Momo Kapor rođen je na na današnji dan pre 78 godina u Sarajevu.
Albert Ajnštajn i Mileva Marić razmenjivali su pisma u kojima je on navodio svoja naučna razmišljanja, dnevne aktivnosti i lične težnje.
07.04.2024
23:49
3. Vilhelmina – Mina Karadžić Vukomanović jedna od naših prvih slikarki, prevodilac srpskih narodnih umotvorina i pesama i jedno od trinaestoro dece Vuka Stefanoviča Karadžića. Poliglota, portretistkinja. Njeni najpoznatiji radovi su „Autoportret“ i portret brata Dimitrija (koji je uz Minu jedino Vukovo dete koje je preživelo detinjstvo).
4. Mileva Marić Ajnštajn bila srpska matematičarka, nažalost poznatija više kao prva žena Alberta Ajnštajna. Postoje tvrdnje da je ona doprinela ranim Ajnštajnovim radovima, ali je stepen njenog učešća u otkrićima nepoznat i predmet je brojnih polemika.
5. Draga Ljočić (1855-1926) je bila prva srpska lekarka, feministkinja i filantropkinja. Svoj život Draga je posvetila aktivnoj borbi za emancipaciju žena u Srbiji, socijalnu jednakost i bolji položaj lekarki. Kroz čitavu karijeru je, isključivo zbog toga što je žena, doživljavala nepravdu i nipodaštavanje, protiv kojih se hrabro i neumorno borila. Draga je bila i jedna od prvih srpskih sifražetkinja i snažno se zalagala za sticanje političkih prava za žene.
6. Mitra Mitrović bila je prva ministarka u istoriji Srbije (od 1945. do 1949), spisateljica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svetskog rata.
Borila se za rodnu ravnopravnost i bolji položaj žene u društvu. 1936. godine učestvuje u osnivanju časopisa „Žena danas“ i za te novine je pisala tekstove o rodnoj ravnopravnosti. Pisala je i za „Borbu“. Učestvovala je u osnivanju Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽJ). 1945. godine objavljuje knjigu „Pravo glasa žena dokaz i oruđe demokratije“.
7. Nadežda Petrović bila je slikarka i bolničarka tokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Obrazovana u inostranstvu, po povratku u Kraljevinu Srbiju je sa sobom „donela“ i umetničke inovacije, koje konzervativno društvo nije prihvatalo ili shvatalo. „Tokom dužnosti“ je umrla od pegavog tifusa 1915. godine, u valjevskoj bolnici u kojoj je radila. Njen entuzijazam i želju da promeni, pomogne i modernizuje tadašnje društvo shvaćen je tek nakon njene smrti.
8. Jelisaveta Načić je bila naša prva žena arhitekta i prva studentkinja koja je upisala arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Beogradu 1896. godine.
Jelisaveta fakultet završava već sa 22 godine (1900.). Njena angažovanja bila su: uređivanje Kalemegdana i Terazija, crkva Svetog Aleksandra Nevskog (Beograd), prva bolnicu za obolele od tuberkuloze u Srbiji, zgrada osnovne škole „Kralj Petar Prvi“, na čijoj se fasadi nalaze portreti Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića… brojni stambeni objekti i prvi radnički stanovi u Beogradu.
9. Ksenija Atanasijević (1894 – 1981) je bila prva žena filozof koja je stekla titulu doktora nauka na Beogradskom univerzitetu.
Ksenija je objavljivala brojne radove iz oblasti filozofije, književnosti i feminizma, i prevodila dela nekih od najznačajnijih filozofa na srpski (između ostalih Platona, Aristotela, Spinozu). Progonjena, hapšena i zabranjivana kako od Gestapoa, tako i od komunista, uspevala je da povrati pravo da ponovo radi i izdejstvovala je skidanje zabrane sa svojih autorskih dela. Bila je potpredsednica Ženskog pokreta i članica mnogih internacionalnih feminističkih udruženja.
10.Isidora Sekulić (1877-1958) je bila prva žena akademik koja je primljena u Srpsku akademiju nauka i umetnosti (SANU), naša književnica, prevoditeljka, intelektualka i jedna od najobrazovanijih ličnosti svoga doba.
Ceo radni vek je provela radeći u prosveti. Isidora je mnogo putovala, bila je poliglota i pisala je pripovetke, eseje i književne kritike. Govorila je engleski, francuski, ruski, nemački, norveški i švedski.
11. Milunka Savić (1892 – 1973) je bila naša višestruko odlikovana i međunarodno priznata ratnica. Bila je poznata kao odličan i precizan bombaš. Milunka je kao hrabra ratnica odlikovana brojnim ordenjem, kako srpskim tako i međunarodnim, između ostalih i za dostignuća u Kolubarskoj bici. Borila se i na Solunskom frontu i učestvovala je u odbrani Beograda 1915.
12. Anica Savić Rebac (1892 – 1953) je bila filozofkinja, književnica i jedna je od naših najvećih intelektualaca. Levičarko ideološko uporište Anica je pronalazila u helenskoj i antičkoj kulturi, kojom je bila opčinjena od malih nogu i koja je odredila njen naučni put u životu. Filozofski fakultet u Beogradu je prima za profesorku tek 1946. godine, ali uz veliko protivljenje članova Univerziteta i ignorisanje Aničinog dotadašnjeg rada i uspeha. Anica je u tom periodu bila jedina profesorka na celom Beogradskom univerzitetu.
13. Branislava Perović Nešković je bila doktor fizike i jedina direktorka Nuklearnog instituta u Vinči od 1976. do 1979. Takođe je radila kao profesorka na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, bavila sa prevođenjem stručnih i naučnopopularnih radova i bila je koautorka nekoliko priručnika i monografija iz fizike jonizovanih gasova.
14. Marija Magazinović feministkinja i koreografkinja, prva bibliotekarka i prva žena koja je pisala za “Politiku” (1905). Naslov njenog prvog teksta bio je “Obrazovanje ženskinja u Srbiji”. Posebno se zalagala za izjednačavanje prava žena i muškaraca na univerzitetsko obrazovanje. Pored završene Više devojačke škole, diplomirala filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i govorila je nekoliko jezika. Osnivač “Klub astudentkinja” čije su članice prevodile dela najznačajnijih svetskih feministkinja iz tog perioda – Klare Cetkin, Lili Braun, Elen Kej… Bavila se prevođenjem i za Narodno pozorište.
15. Judita Horovic (1787 – 1857.) bila je prva samostalna novosadska preduzetnica. Judita je u trgovačkom i poslovnom životu devetnaestovekovnog Novog Sada predstavljala presedan, jer je u to vreme bilo neuobičajeno da žena u vodi (trgovačke) poslove.
16. Sofija Soja Jovanović bila je naša prva pozorišna i filmska rediteljka.
Prvi film koji je režirala bio je „Sumnjivo lice“ (1954.), a istoimena predstava u njenoj režiji iz 1947. je bio prvi pokušaj modernog tumačenja Nušića. Soja Jovanović je bila režiserka i prvog dugometražnog jugoslovenskog filma u boji – „Pop Ćira i pop Spira“, koji je na filmskom festivalu u Puli, pored još dva filma, proglašen za najbolji.
17. Kraljica Marija Karađorđević, prva žena vozač u našoj zemlji. Poznata je činjenica da je supruga kralja Aleksandra I volela i brzu vožnju pa je ostala zabeležena anegdota da je bila zaustavljena kod Skupštine zbog prekoračenja brzine. Međutim, nije se pozivala ni na titulu niti na druge faktore već je uredno iz sopstvenih sredstava platila kaznu rekavši čuvenu rečenicu: “Zakon je isti za sve i mene ne opravdava činjenica da ga ja kao kraljica kršim, jer šta su onda zakoni ako pozivaju na kršenje.”
18. Marija Bursać je prva žena koja je dobila titulu narodnog heroja u Jugoslaviji. Članica Narodnooslobodilačkog pokreta postaje 1941. godine, a naredne je primljena u Komunističku partiju Jugoslavije. Aktivno je doprinosila radu NOP-a i Antifašističkog fronta žena (AFŽ). U ratu je bila bolničarka, da bi kasnije postala bombaš. 1943. godine je preminula u borbama.
19. Mara Bogdanović Rosandić 1883-1954. se smatra našom prvom školovanom fotografkinjom. Rođena u bogatoj i uglednoj porodici u Rumi. Govorila je nekoliko jezika i imala osnovno muzičko obrazovanje, a obrazovanje iz umetničke fotografije je stekla u Minhenu. Poznati vajar Toma Rosandića bio je njen suprug. Njihova kuća je danas Muzej Tome Rosandića. Mara je na svojim fotografijama dokumentovala umetničke radove svog supruga i mnoge tadašnje poznate ljude. Bila je saradnica prvog fotografskog časopisa “Fotografski pregled”.
20. Katarina Ivanović (1811-1882), prva srpska slikarka. Slikala je portrete, mrtvu prirodu, istorijske kompozicije. Neke njene slike su među najboljim primerima srpskog klasicizma, poput “Portreta knjeginje Perside Karađorđević”, “Autoportreta”, “Korpe s grožđem”… Svoje slike zaveštala je Narodnom muzeju u Beogradu. 1876. izabrana je za prvu počasnu članicu Srpskog učenog društva (danas SANU). Naslikala je 38 slika.
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
Bombardovanje Aleksinca 1999. se dogodilo u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Grad Aleksinac je bombardovan u dva navrata. Od posledica ovih vazdušnih napada poginulo je 17 civila, a preko 50 je povređeno.
Znate li ko je bio Pal Teleki? Da li vam znači nešto njegovo ime? Ne? A trebalo bi... Ovaj mađarski premijer oduzeo je sebi život na današnji dan 1941. godine i to zato što nije hteo da napadne Jugoslaviju i učestvuje sa Hitlerom u ubijanju našeg naroda.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Posmatrajući noviju srpsku istoriju, nema značajnijeg meseca od Marta. Naročito ukoliko se osvrnemo na zadnjih dvadesetak godina, onda nema ni sudbonosnijeg, ni tragičnijeg, niti tužnijeg meseca u toku jedne godine. Toliko je strašan da ga srpski narod naziva kobni mart. Zasto je mart najtezi mesec za srpski narod i istoriju? Na ovo pitanje u "Info jutru" odgovorili su Srđan Simić iz Centra za društvenu stabilnost i istoričar Jovan Pejin.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
28.05.2024
23:25
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Nemački general Kristijan Frojding, koji rukovodi specijalnim štabom za Ukrajinu pri nemačkom Ministarstvu odbrane izjavio je danas da je Nemačka dozvolila Ukrajini da koristi PVO sistem Patriot koji joj je donirala da obori ruske ciljeve iznad ruske teritorije.
Pukovnik obezbeđenja Volodimira Zelenskog, koji se sumnjiči za pokušaj ubistva, navodno je ponudio da položi oružje u prvim danima specijalne vojne operacije u Ukrajini, prenosi The Times.
Gradska izborna komisija Grada Niša objavila je, na osnovu obrade 100 odsto biračkog materijala sa 197 biračkih mesta, da je lista "Aleksandar Vučić - Niš sutra" osvojila 44,31 odsto glasova birača i ima 30 odbornika.
Nakon debakla celokupne opozicije na izborima održanim juče i trijumfa liste "Aleksandar Vučić - Srbija sutra" polako se zahuktava sukob u kome lideri opozicionih partija traže krivca za neuspeh.
Nakon jučerašnjih izbora i pobede Srpske napredne stranke, pripadnici romske nacionalne manjine u Srbiji suočavaju se sa pretnjama zbog svoje podrške ovoj stranci. Ovi incidenti predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava, posebno prava na slobodan politički izbor, koji je svakom građaninu zagarantovan Ustavom Republike Srbije, piše operska diva Nataša Tasić Knežević, čije saopštenje prenosimo u celosti.
Prema preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u Valjevu, lista "Aleksandar Vučuć - Valjevo sutra", koju čini 11 partija, osvojila je 55,30 odsto glasova izašlih birača, dok je lista "Svanuće - Ujedinjeno Valjevo može", koalicija šest partija, dobila 32,79 odsto glasova.
Srbija je danas jedna od zemalja sa najvećim brojem kockarnica i kladionica po glavi stanovnika u Evropi. To je ne samo nedopustiv, već i krajnje poražavajući podatak, jer je reč o pošasti koja višestruko razara naše društvo - izjavio je predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev.
U Srbiji je u aprilu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, zabeleženo 370.669 dolazaka turista, od čega je domaćih turista bilo 194.155, stranih 176.514, a ostvareno je 1.025.142 noćenja.
Jedan Beograđanin odlučio je da na originalan način zaprosi svoju devojku. On je u prosidbu krenuo kamionom okićenim srpskom zastavom, kao i balonima u bojama trobojke.
Meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Aleksandra Travica izjavila je da se najobilnije padavine tokom današnjeg dana očekuju posle podne i eventualno uveče.
Treća trka Otvorenog prvenstva Srpskog sportskog karting saveza održana je u nedelju, 2. juna, na stazi Autokomerc karting centra, uz podršku G-Drive premijum goriva NIS Petrol i Gazprom benzinskih stanica.
Nebojša Krstić, medijski stručnjak i Marko Miškeljin iz Centra za društvenu stabilnost govorili su o jučerašnjim izborima, divljanju opozicije, ali ubedljivoj pobedi koalicije "Aleksandar Vučić - Beograd sutra".
U Info jutru o jučerašnjim izborima i ubedljivoj pobedi koalicije "Aleksandar Vučić - Beograd sutra" govorio je gost Zoran Đorđević član Glavnog odbora SNS.
U Info jutru o jučerašnjim izborima i ubedljivoj pobedi koalicije "Aleksandar Vučić - Beograd sutra" , ali i o haosu koji je opozicija pravila juče, govorila je gošća ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović.
U novom Info jutru o jučerašnjim izborima i ubedljivoj pobedi koalicije "Aleksandar Vučić - Beograd sutra" govorio je gost Nemanja Starović, ministar za rad, zapošljavanje i boračka pitanja.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Željko Delibašić (61) zbog sumnje da je 2. juna u porodičnom stanu, na podmukao način lišio života svoju suprugu Ankicu Delibašić.
Više javno tužilaštvo u Leskovcu podiglo je optužnicu protiv Predraga I. (39) jer je 16. novembra prošle godine u njihovoj porodičnoj kući u Vlasotincu, ubio svog oca Slavoljuba I. (58), saznaje Informer!
Evropska fudbalska unija (UEFA) objavila je tim sezone u Ligi šampiona, a ljubiteljima fudbala u Srbiji u oči odmah upada da se u tom timu nalaze čak trojica reprezentativaca Engleske, koji će za 13 dana igrati protiv Srbije na Evropskom prvenstvu!
Prema istraživanju Međunarodnog centra za sportske studije (CIES), Crvena zvezda je u sezoni na izmaku bila najdominantniji klub sveta u završnoj trećini igrališta!
Ukoliko verujete da Srbija može da osvoji Evropsko prvenstvo u fudbalu, na samo jedan uložen dinar, možete da zaradite 80. Kladionice nisu bile preterano blagonaklone prema izabranicima Dragana Stojkovića Piksija, ali postoji čitav niz realnih opcija na kojima je moguće zaraditi novac.
Američki novinar Džordž Kluni demantovao je izjavu jednog od saradnika „Fondacije Kluni za pravdu“, prema kojoj organizacija planira da od Evropske unije i Međunarodnog krivičnog suda zahteva izdavanje naloga za hapšenje ruskih novinara koji se nalaze u inostranstvu.
Premijer nemačke pokrajine Bavarska i lider CSU Markus Zeder izjavio je da bi trebalo biti umeren kada se radi o sankcijama Rusiji, i istakao da ne vidi Ukrajinu u NATO-u, kao i da bi želeo da se Severni tok 2 pusti u funkciju, jer ako toga ne bude - u Nemačkoj bi moglo da bude veoma hladno.
Vatrogasci su uspeli da ugase požar istočno od San Franciska u Kaliforniji na oko 50 odsto zahvaćene površine, a u požaru je izgorelo hiljade hektara šume i rastinja.
Pozorište lutaka „Pinokio“ će u sredu 05. juna 2024. godine u 20 časova održati premijeru predstave ZEC I PAS, u režiji Silvana Omerzua, a repriza predstave „Zec i Pas“ će se održati u subotu, 08. juna u 12 časova.
Sanseverija, poznata i kao "svekrvin jezik" ili "zmijina biljka," popularna je sobna biljka zbog svoje izdržljivosti i minimalnih zahteva za održavanjem.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.